U nekim evropskim zemljama krajem 2021.godine govorilo se o rastu kamatnih stopa, a kako se Hrvatska priprema za uvođenja EUR-a samim tim je i priča o kamatnim stopama postala tema  i u Hrvatskoj. 

Novinari portala klix.ba kontaktirali su Centralnu banku BiH i iz prve ruke saznali kako da su kamatne stope na kredite u posljednjih nekoliko godina bile u blagom padu, a zbog utjecaja niskih kamatnih stopa u eurozoni. Blagi pad kamatnih stopa zaustavljen je u 2020. godini, ali su kamatne stope ostale na niskim nivoima.

Prosječna kamatna stopa, kako su kazali iz Centalne banke BiH, na novoodobrene kredite za stanovništvo u prvih šest mjeseci 2021.godine iznosila je 5,44 posto, što je za četiri bazna poena niže u odnosu na prosječnu kamatnu stopu u prvoj polovini 2020. godine.

„I u narednom periodu se ne očekuje znatniji rast kamatnih stopa, s obzirom na to da još nema naznaka da će glavne centralne banke podizati referentne kamatne stope u kratkom roku, što je u narednih nekoliko kvartala", kazali su predstavnici CB BiH za novinare klix.ba.

Na kretanje kamtnih stopa na kredite utječe kretanje kamatnihs topa u eurozoni, za što su vezane i kamatne stope u BiH. EURIBOR je kamatna stopa koju banke u eurozoni koriste za međubankarske pozajmice. Referentne stope EURIBOR-a se objavljuju pod pokroviteljstvom Evropske bankarske federacije.

"U narednom periodu se ne očekuje rast referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke. Dakle, povećanje kamatnih stopa se ne očekuje sve dok ne dođe do promjena uslova zaduživanja u eurozoni i dok su izvori finansiranja na domaćem tržištu – depoziti stabilni", istakli su iz Centralne banke.

Da su kamatne stope stabilne u ovoj godini, novinarima klixa su kazali i iz Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), odakle su istakli i kako je izvjesno da se do kraja ove godine neće desiti značajne promjene. Međutim, kažu kako se izgledi za umjeren rast nivoa kamatnih stopa povećavaju u narednoj godini.

"Nivo kamatnih stopa formira se na tržištu. Interno, ukoliko analiziramo tradicionalne principe djelovanja tržišta, odnos ponude i potražnje u FBiH, imamo stabilan bankarski sistem i povoljna kretanja koja upućuju na održavanje ravnoteže, povoljne likvidnosti i potražnje za novcem. Ako bi se isključila pitanja političke nestabilnosti i nepredviđenih djelovanja, koja nisu u vezi s ekonomijom, naše tržište bi se moglo smatrati dugoročno stabilnim. S druge strane, značajan utjecaj na naše tržište se prenosi iz EU i eurozone. Postaje izvjesno da će biti premašene ciljne stope inflacije uz izostanak očekivanog brzog oporavka ekonomija unutar EU, eurozone i globalno. U takvim okolnostima razumno je očekivati rast referentnih kamatnih stopa, ali ne preko nivoa koji bi dodatno ugrozio ekonomski oporavak razvijenih tržišta, naročito u 2022. godini", kazali su iz FBA te dodali da, i ako do povećanja dođe, ono neće biti dramatično.

Građani BiH za sada se, prema riječima Berislava Kutle, predsjednika Udruženja banaka BiH, ne trebaju brinuti, a  kako se povećanje kamatnih stopa u EU i Americi spominje kao srednjoročna mogućnost zbog toga što se povećava inflacija.

"Inflacija se povećava svjesno i namjerno upravo kako bi došlo do povećanja kamatnih stopa i regulisanja tržišta novca. Mada, do povećanja još nije došlo, tako da nije realno očekivati ni povećanje kamatnih stopa u BiH. Drugi razlog zbog kojeg nije realno očekivati povećanje kod nas je što je ponuda novca u bankama puno veća od potražnje za kreditima i zbog toga banke muku muče kako plasirati svoj novac i uz ovu i nešto manju kamatnu stopu, a ne uz neku veću. Dakle, u nekom srednjoročnom narednom periodu neće biti povećanja", kazao je Kutle.

(Izvor : klix)